Gospodar Prstenova Dve Kule.pdf

2. KNJIGA DRUGA 3. I. poglavlje MNOGOBROJNI SUSRETIKad se Frodoprobudio, vidio je da lei u krevetu. U prvi je mah pomislio da seuspavao nakon duga, neugodna sna koji mu je jo zaostao negdje narubu pamenja. Ili da se moda nije razbolio? Ali strop mu se inionepoznat; bio jeravan i imao tamne, bogato izrezbarene grede. Jo jemalo leao gledajui are sunanogsvjetla na zidu i sluajui umslapa."Gdje li sam, i koliko je sati?" naglas upita strop."UElrondovoj kui, a deset je sati prije podne" odgovori mu neijiglas. "Prijepodne dvadeset i etvrtog listopada, ako te bazanima.""Gandalf!" uzvikne Frodo uspravljajui se u krevetu. Starije arobnjak sjedio nastolici pokraj otvorena prozora."Da, ja sam"odvrati arobnjak. "A ti moe biti sretan to si takoer ovdjenakonsvih onih budalatina koje si poinio otkako si otiao odkue."Frodo opet prilegne. Osjeao se odvie dobro i bezbrino da bi seprepirao, aionako je mislio da bi izgubio svaki spor. Sad je biopotpuno budan i vraalo mu sesjeanje na putovanje onaj nesretni"preac" kroz Staru umu; nezgoda kod Razigranogponija; i ono kako jenepromiljeno nataknuo Prsten na prst u dolcu podno Vjetrovrha.Dokje razmiljao o svim tim stvarima i uzalud se pokuavao prisjetitikako je stigao uRivendell, vladala je dugotrajna utnja koju jeremetilo samo tiho pukanje Gandalfovelule dok je isputao kolutovedima kroz prozor."Gdje je Sam?" napokon ga priupita Frodo. "Jesu lisvi ostali ivi i zdravi?""Jesu, svi su zdravi i itavi" odgovoriGandalf. "Sam je bio ovdje sve dok ga nisamposlao da se odmori,prije otprilike pola sata.""A to se dogodilo na gazu?" opet eFrodo. "Sve mi je bilo nekako mutno, pa i sadje jo.""Hja, nije niudo. Poeo si nestajati" odgovori mu Gandalf. "Rana te je nakrajuipak poela svladavati. Jo nekoliko sati i vie ti ne bismomogli pomoi. Ali velika jesnaga u tebe, dragi moj hobite! Pokazaosi to i u Grobitu. Ondje si se izvukao za dlaku:moda ti je to bionajpogibeljniji trenutak. ao mi je to se na Vjetrovrhu nisiuspiosuzdrati.""ini mi se da vi ve mnogo toga znate" ree mu Frodo."Nisam jo nikom govorioto sam doivio u Grobitu. Isprva je biloodvie strano, a poslije sam morao misliti nadruge stvari. Kakoznate za to?""Govorio si dugo u snu, Frodo" blago e Gandalf "a meninije bilo teko da ti itammisli i sjeanja. Budi bez brige! Kad samono maloprije rekao da si poinio "budalatine",nisam mislio takoozbiljno. Ja imam dobro miljenje o tebi... i o ostalima. Bio je topravipothvat, stii ovako daleko, i proi kroz sve one opasnosti,nosei i dalje Prsten.""Ne bismo bili u tome uspjeli da nije biloStridera" ree Frodo. "Ali vi ste namzapravo bili potrebni. Nisamznao to mi je initi bez vas." 4. "Bio sam sprijeen da doem" odvratiGandalf "a to umalo da nas nije upropastilo.Ipak, nisam siguran;moda je ak ovako i bolje ispalo." "Volio bih da mi kaete to sedogodilo." "Sve u svoje vrijeme! Po Elrondovim uputama, ne bi smiodanas razgovarati niti sezbog bilo ega uzrujavati." "Ali razgovorbi me odvratio od razmiljanja i neizvjesnosti, to je istotakozamorno" ree Frodo. "Sad sam posve budan i sjeam se mnogo egato zahtijevaobjanjenje. ime ste to bili sprijeeni? Dajte mi bar torecite!" "Uskoro e doznati sve to te zanima" ree Gandalf. "im sekoliko-tolikooporavi, odrat emo vijeanje. Zasad u ti samo rei dasam bio zatoen." "Vi?" uzvikne Frodo. "Da, ja, Gandalf Sivi" sveanoe arobnjak. "U svijetu ima mnogo sila, dobrih izlih. Neke su vee odmene. S nekima se jo nisam ogledao. Ali dolazi i taj as. Ponovosepojavio Morgul-knez sa svojim Crnim jahaima. Sprema se rat!" "Ondaste ve znali za Jahae... jo prije nego to sam se ja susreo snjima?" "Da, znao sam za njih. ak sam ti jednom i priao o njima:jer Crni su jahaiPrstenove utvare, devet slugu Gospodara prstenova.Ali nisam znao da su se opet digli nanoge, inae bih bio odmah stobom pobjegao. Doznao sam za njih tek poslije, poto samotiao odtebe u lipnju mjesecu; ali ta pria neka prieka. Zasad nas jeAragorn spasio odpropasti." "Da" potvrdi Frodo "Strider nas jespasio. Pa ipak, ja sam ga se isprva bojao.Mislim da mu Sam nijenikad potpuno povjerovao, barem dok nismo sreli Glorfindela."Gandalf se osmjehne. "uo sam sve o Samu" ree. "Sad vie nimalo nesumnja." "Drago mi je to uti" ree Frodo. "Jer meni je Striderprirastao srcu. Dobro,prirastao srcu moda nije pravi izraz. Hou reida mi je drag, iako je neobian, i katkadsumoran. Zapravo me estopodsjea na vas. Nisam znao da su neki od Velikih ljuditakvi. Misliosam, ovaj, da su samo veliki, i prilino glupi: dobroudni i glupikaoMaslovar; ili glupi i opaki kao Bill Papratovina. Uostalom, mi uShireu ne znamo mnogoo ljudima, osim moda onih koji ive uBreelandu." "Ne zna ti mnogo ni o njima ako misli da je stariJemenko glup" ree Gandalf."On je na svom poslu dovoljno pametan.Misli manje nego to govori, i sporije; ali upravi as vidi i krozogradu od opeke (kako govore u Breeju). Ipak, u Meuzemlju ih jemaloostalo takvih kao to je Aragorn, sin Arathornov. Taj kraljevski rods one stranemora samo to nije izumro. Moda e ovaj Rat za Prstenbiti njihova posljednjapustolovina." "Zar vi zbilja mislite da jeStrider potomak plemena starih kraljeva?" u udu eFrodo. "Ja sammislio da su svi oni odavno izumrli. Mislio sam da je on obiangraniar." "Obian graniar!" usklikne Gandalf. "Ali, dragi moj Frodo,graniari su upravo to:posljednji ostaci tog velikog naroda, ljudisa Zapada, u ovim sjevernim krajevima. Oni sumeni ve pomagali, anjihova e mi pomo zatrebati i u danima koji dolaze, jer smododuestigli u Rivendell, ali Prsten jo ne miruje." 5. "Bit e da je tako"ree Frodo. "Ali dosad sam mislio samo na to kako da doemovamo; inadam se da neu morati dalje. Vrlo je ugodno naprosto se odmarati.Za mnomje mjesec dana progonstva i pustolovina, i mislim da mi jesvega toga uvrh glave." Uutio je i sklopio oi. Nakon nekog vremenaiznova progovori: "Sve neto raunam, ali nikako ne mogu u raunu doido dvadeset i etvrtoglistopada. Danas bi trebalo da bude dvadeset iprvi. Bit e da smo do gaza stiglidvadesetoga." "Govorio si i raunaovie nego to je dobro za tebe" ree Gandalf. "Kako su tisada bok irame?" "Ne znam" odgovori Frodo. "Uope ih ne osjeam, to jestanovito poboljanje,ali..." tu se upne svim silama "...mogu opetdonekle micati rukom. Da, oivljava mi. Nijeni hladna" nadodadodirujui ljevicu desnicom. "Izvrsno!" ree Gandalf. "Brzo seoporavlja. Uskoro e opet biti zdrav! Elrond teje izlijeio: njegovaote je danima, otkako si stigao ovamo." "Danima?" ponovi Frodo. "Pa,etiri noi i tri dana, da budemo posve toni. Vilenjaci su tedonijeli s gaza unoi dvadesetoga, i tad si izgubio raun o vremenu.Bili smo strano zabrinuti za tebe, aSam je gotovo neprestano biouza te, dan i no, osim kad je morao prenositi poruke.Elrond jepravi majstor u lijeenju, ali oruje je naeg neprijateljasmrtonosno. Da ti pravokaem, nisam se mnogo nadao, jer sam se bojaoda u zacijeljenoj rani nosi jo komadisjeiva. Ali tek su ga sinootkrili. Elrond je odstranio krhotinu. Bila je duboko zabijenaidjelovala je prema unutra." Frodo je uzdrhtao sjeajui se onogagroznog bodea s nazubljenom otricom to jebila nestala izStriderovih ruku. "Ne boj se!" ree Gandalf. "Nema ga vie. Istopiose. ini se da se hobiti vrlonerado rastaju sa svijetom. Ja poznajemsnane ratnike meu Velikim ljudima koje bi bilabrzo dokrajila takrhotina koju si ti nosio u sebi sedamnaest dana." "A to bi oni samnom?" upita ga Frodo. "to su ti Jahai htjeli od mene?" "Htjeli suti probosti srce morgulskim bodeom koji ostaje u rani. Da suuspjeli,postao bi kao oni, samo slabiji, i bio bi pod njihovomvlau. Postao bi utvara pod vlauGospodara tame, a on bi te muio zatoto si pokuao zadrati njegov Prsten, ako je uopemogua neka vea mukaod toga da ti ga otme i da ga vidi na njegovoj ruci." "Hvalanebesima to nisam bio svjestan te uasne opasnosti!" ree Frodoslabanimglasom. "Dakako da sam bio nasmrt uplaen, ali da sam netovie znao, ne bih se biousudio ni pomaknuti. Pravo je udo kako samse spasio." "Da, pomogla ti je srea ili sudbina" ree Gandalf "a dai ne govorimo o tvojojhrabrosti. Jer srce ti nije bilo taknuto,samo ti je rame probodeno, a to je bilo zato to si seodupirao dokraja. Ipak, spasio si se za dlaku, tako rei. U najveoj si pogiblibio kad siPrsten nosio na prstu jer tada si ve napola bio u svijetuutvara, pa su te mogli dograbiti.Ti si tada mogao vidjeti njih aoni tebe." "Znam" ree Frodo. "Bilo ih je strano gledati! Ali kakosmo mogli svi vidjetinjihove konje?" 6. "Zato to su to pravi konji,ba kao to su i crni platevi koje nose pravi platevi, anose ih raditoga da zaodjenu svoje nitavilo kad imaju posla sa ivima." "Pa zatoonda ti crni konji podnose takve Jahae? Sve se ostaleivotinjeunezvijere kad im se oni priblie, ak i Glorfindelovvilin-konj. Psi zavijaju a guske skriekad ih vide." "Zato to su tikonji odrijebljeni i othranjeni u slubi Gospodara tame uMordoru.Nisu ba sva njegova sluinad i stoka utvare! Ima on orkova itrolova, ima vargova ivukodlaka, a bilo je i jo ima mnogo ljudi,ratnika i kraljeva, koji ivi hode pod suncem aipak su u njegovojvlasti. I njihov broj svakim danom raste." "A to je s Rivendellom ivilenjacima? Jesmo li bar ovdje sigurni?" "Jesmo, za sada, dok sveostalo ne bude pokoreno. Vilenjaci se moda bojeGospodara tame, imoda bjee od njega, ali nikad ga vie nee sluati niti e mu sluiti.Aovdje u Rivendellu jo ive neki od njegovih glavnih dumana:vilin-mudraci,gospodari Eldara s onu stranu najdaljih mora. Oni sene boje Prstenovih utvara jer oni kojisu prebivali u BlaenomKraljevstvu ive u isti mah u oba svijeta, i imaju veliku mo inadvienim i nad nevienim." "Uinilo mi se u jedan mah da vidim bijelupriliku koja je sjala i nije se zamutilakao ostale. Je li to bioGlorfindel?" "Jest, vidio si ga naas onakvog kakav je na drugojstrani: jedan od monika meuprvoroenima. On je vilin-gospodar izkneevske kue. U Rivendellu postoji zaista silakoja se moe jo nekovrijeme odupirati moi Mordora, pa i drugdje ima jo takvih sila.ak iu Shireu ima jedna, dodue drukija sila. Ali sva e ta mjesta uskoropostati otocipod opsadom, ako se dogaaji nastave zbivati kako sezbivaju. Gospodar tame razvio jesvu svoju snagu. Pa ipak" nadodaiznenada ustajui i isturujui podbradak a brada mu seukruti iizravna poput etke od ice "ne smijemo gubiti hrabrost. Ti e uskoroozdravitiako te ja prianjem ne otjeram u grob. U Rivendellu si izasad se ne mora ni za tobrinuti." "Ja nemam vie ni trunkahrabrosti" ree Frodo "ali trenutno nisam ni najmanjezabrinut. Samomi recite kako su mi prijatelji, i kako je zavrio okraj na gazu (tovasneprestance zapitkujem), a onda u se smiriti. Nakon toga u opet,mislim, maloodspavati, ali prije toga neu moi oka stisnuti."Gandalf je prikuio svoju stolicu njegovu uzglavlju i dobro gapromotrio. Boja muse vratila u obraze i oi su mu bile bistre, posvebudne i svjesne. Smijeio se i reklo bi seda mu nita ne nedostaje.Ali je arobnjakovo otro oko otkrilo jedva primjetnu promjenunanjemu, tako rei puki nagovjetaj neke prozranosti, napose na lijevojaci koju jedrao na pokrivau. To se, uostalom, moglo i oekivati, reeGandalf u sebi. Nije jo proao ni polaputa, a ak ni Elrond ne moepredvidjeti to e sve doivjeti do kraja. Nee valjda loezavriti. Modae postati neto kao aa puna istog svjetla za oi koje mogu vidjeti."Izvrsno izgleda" ree mu naglas. "Riskirat u da ti ukratko ispriamto sedogodilo, a da se ne posavjetujem prethodno s Elrondom. Alipazi, sasvim ukratko, a ondaopet mora spavati! Evo to se zbilo,koliko sam mogao razabrati. im si ti pobjegao,Jahai su pojurili zatobom. Nisu ih vie konji morali voditi: postao si im vidljiv jer sive 7. bio na pragu njihova svijeta. A i Prsten ih je privlaio.Tvoji su prijatelji odskoili ustranu, inae bi ih bili pogazili.Znali su da te nita nee spasiti ako te ne spasi bijeli konj.Jahaisu bili prebrzi da bi ih mogli prestii, i bilo ih je previe da biim se moglioduprijeti. Bez konja ak ni Glorfindel i Aragorn zajednonisu se mogli suprotstaviti svojDevetorici odjednom. Kad suPrstenove utvare projurile pokraj njih, tvoji su prijateljipotraliza njima. Blizu gaza ima jedna mala uvala uz Cestu prikrivenanekolikimkrljavim drvetima. Tu su na brzinu naloili vatru jer jeGlorfindel znao da e rijekanadoi ako je Jahai pokuaju prijei, pa dae se on onda morati pozabaviti onima kojiostanu na njihovoj strani.im je voda nadola, on je istrao s Aragornom i ostalima izuvale, supaljenim luima. Kad su se nali izmeu vatre i vode i ugledali predsobomvilin-gospodara obuzetog gnjevom, zapali su u oaj a konji suim pomahnitali. Trojicu jeodnijela rijeka u prvom naletu, a ostalesu njihovi konji zbacili u vodu i onesposobili zaborbu.""I je li tobio kraj Crnih jahaa?" upita ga Frodo."Nije" odgovori Gandalf."Vjerojatno su im konji stradali a oni su bez konjanemoni. Ali samePrstenove utvare nije tako lako unititi. Ipak, trenutano senemamoega bojati. Tvoji su prijatelji preli rijeku kad je povodanjproao, i zatekli te kako leiniice na vrhu obale, sa slomljenim maemispod sebe. Konj je stajao pokraj tebe nastrai. Bio si blijed ihladan pa su se uplaili da si mrtav, ili jo neto gore odtoga.Elrondovi su im ljudi doli u susret i polako te donijeli doRivendella.""A tko je izazvao povodanj?" upita ga Frodo."To je bilona Elrondovu zapovijed" odgovori Gandalf. "Rijeka je u ovoj dolinipodnjegovom vlau, pa se die u gnjevu kad god se ukae hitna potrebada se zaprijeiprelazak na gazu. im je voa Prstenovih utvara zagaziou vodu, potekla je bujica. Jasam, ako smijem tako rei, takoer tomeneto malo pridonio: moda nisi primijetio, alineki su valovipoprimili oblik velikih bijelih konja sa sjajnim bijelim jahaima, ausput jerijeka valjala i drobila mnogobrojno veliko kamenje. Naassam se pobojao da smooslobodili prevelike prirodne sile i da e nambujica izmaknuti iz ruku i sve vas dalekoodvui. Strahovita se snagakrije u vodama to teku sa snjegova Maglenog gorja.""Da, sad sesvega toga sjeam" ree Frodo "te silne orljave. Ve sam mislio da useutopiti, sa svim svojim prijateljima i neprijateljima i ostalima.Ali sad smo nasigurnome!"Gandalf zirne na Froda. Meutim Frodo je vesklopio oi."Da, zasad ste svi na sigurnome. Uskoro e se ovdjebogato i veselo proslavitipobjeda kod gaza na Bruinenu, a svi etevi na proslavi sjediti na poasnim mjestima.""Sjajno!" usklikneFrodo. "Divno je to Elrond i Glorfindel i drugi velikigospodari, ada i ne govorimo o Strideru, ulau toliko truda i iskazuju mi tolikodobrote.""Pa, ima za to mnogo razloga" otpovrne Gandalf smijeei se."I ja sam jedanvaljan razlog. Prsten je drugi: a ti si nositeljPrstena. I ujedno si nasljednik Bilbov,nalaznika Prstena.""Dragimoj Bilbo!" sneno e Frodo. "Da mi je samo znati gdje je on! Da jebarovdje pa da sve ovo uje. Ala bi se on nasmijao! I krava preskoiMjeseca-svata! I onajsiroti stari trol!" 8. Pa zaspi kaozaklan.Frodo je sad bio na sigurnome u Posljednjoj domaoj kuiistono od mora. Ta jekua bila, kao to je Bilbo davno zapisao,savrena kua, bilo da voli jesti ili spavati, ilisluati prie ilipjesme ili samo sjediti i premiljati, ili ugodnu mjeavinu svegatoga.Sam boravak u toj kui bio je pravi lijek za umor, strah itugu.Negdje pred veer Frodo se opet probudio i ustanovio da vie neosjea potrebu zaodmorom ni snom, nego da je raspoloen za jelo ipilo, a nakon toga vjerojatno i zapjesmu i prie. Ustao je izkreveta i otkrio da se opet moe gotovo isto onako sluitiozlijeenomrukom kao i nekad. Naao je spremnu istu odjeu od zelene tkaninekoja muje stajala kao salivena. Pogledavi se u zrcalo, lecnuo sekad je vidio u njemu mnogovitkiji odraz od onoga kojeg se sjeao:bio je vrlo slian onom Bilbovu mladu sinovcukoji je rado landrao sastricem po Shireu, samo to su ga oi nekako zamiljeno gledale."Da,svaega si se nagledao otkako si zadnji put provirio iz ogledala"ree svomodrazu. "Ali sad idemo na veliki skup!"Protegnuo je ruke izazvidao neku melodiju. Uto mu je netko pokucao na vrata.Bio je toSam. Pritrao je Frodu i uhvatio ga za ljevicu, nespretno isnebivljivo. Njeno juje pogladio, porumenio i bre se okrenuo nadrugu stranu."Zdravo, Sam!" pozdravi ga Frodo."Topla je!" ree Sam."Mislim na vau ruku, gospodine Frodo. A bila je takohladna sve oveduge noi. Ali hvala nebesima!" usklikne i ponovo se okreneblistavihoiju i zaplee. "Lijepo je vidjet vas opet na nogama,zdrava i itava, gospodine! Reko mije Gandalf da pogledam jestespremni da doete dolje a ja sam mislio da se ali.""Spreman sam"odgovori Frodo. "Hajde da potraimo ostalo drutvo.""Ja vas moguodvest do njih, gospodine" ree Sam. "Ovo vam je velika kua, ivrloneobina. Uvijek ima poneto da se otkrije, i nikad ne znate tavas eka iza oka. Aistom vilenjaci, gospodine! Posvuda sve samivilenjaci! Neki su od njih ko kraljevi,strani i sjajni, a neki suvam veseli ko djeca. Pa njihova muzika i pjesma... iako nisamimo bavremena ni volje da ih puno sluam otkako smo stigli vamo. Almalo-pomaloupoznajem ovo mjesto.""Znam to si sve radio, Sam" reeFrodo hvatajui ga ispod ruke. "Ali veeras ese veseliti i nasluatisvega i svaega do mile volje. Hajde, vodi me oko tih okova!"Sam gaje poveo kroz nekoliko hodnika i niz mnogo stuba i doveo u perivojvisokonad strmom obalom rijeke. Zatekao je svoje prijatelje kakosjede na trijemu na istonojstrani kue. Sjene su bile pale na dolinupod njima, ali daleko na obroncima gorja bilo jejo svijetlo. Zrakbijae topao. Razlijegala se huka vode to je tekla i padala, aveerbijae ispunjena blagim mirisom drvea i cvijea, kao da se ljetojo zadralo uElrondovim perivojima."Hura!" vikne Pippin i skoi nanoge. "Evo naeg plemenitog roaka! Napravitemjesta za Froda,Gospodara Prstena!""Pst!" oglasi se Gandalf iz sjene u dnu trijema."U ovu dolinu zlo ne dolazi, alisvejedno ga ne smijemo spominjati.Gospodar Prstena nije Frodo, nego vlasnik Crne kuleu Mordoru, ijase no opet iri cijelim svijetom! Mi smo sad u tvravi. Vani sesmrkava." 9. "Gandalf nam je odrao ve mnogo ovakvih veselih govora"ree Pippin. "On mislida me neprestano mora pozivati na red. A menise nekako ini da ovdje ovjek ne moebiti sumoran ni potiten. Ja bihnajradije zapjevao kad bih znao pravu pjesmu za ovuprigodu." "I jabih" nasmije se Frodo "iako bih trenutano jo radije neto pojeo ipopio!" "Tomu emo uskoro doskoiti" ree Pippin. "Ti si opetzasvjedoio svojuprepredenost time to si ustao ba na vrijeme zaveeru." "Vie nego veeru! Pravu gozbu!" uzvikne Merry. "im nam jeGandalf javio da sise oporavio, poele su pripreme za gozbu." Tek toje on izgovorio te rijei, pozvani su svi u dvoranuzvonjavommnogobrojnih zvona. Dvorana u Elrondovoj kui bijae punasvijeta ponajvema vilenjaka, ali bilo jetu i drugih gostiju. Elrondje, po obiaju, sjedio na velikoj stolici na elu dugakog stolanapodiju, a do njega je s jedne strane sjedio Glorfindel a s drugeGandalf. Frodo ih je gledao u udu jer nikad prije nije vidioElronda, o komu su se prialemnoge prie, a pokazalo se da suGlorfindel, pa ak i Gandalf, za koga je vjerovao da gadobropoznaje, sjedei Elrondu zdesna i slijeva, dostojanstveni i monigospodari. Gandalf je bio neto nieg rasta od ostale dvojice, alizbog svoje duge bijele kose,velike srebrnkaste brade i irokihramena, izgledao je kao kakav mudri kralj iz drevnelegende. Nanjegovu ostarjelu licu, pod velikim snjenobijelim obrvama, bijahumuduboko usaene crne oi poput ugljevlja koje se iznenada moeprometnuti u plamen. Glorfindel bijae visok i vitak, imao jeblistavu zlaanu kosu, lijepo i mlado lice,neustraivo i punoradosti, oi mu bile sjajne i prodorne a glas kao glazba; elo mujeodavalo mudrost a ruke snagu. Elrondovo je lice bilo bezvremeno,ni staro ni mlado, iako na njemu bijae ispisanosjeanje na mnogestvari, i vesele i tune. Kosa mu bila tamna kao sjene i sumrak, ananjoj je nosio srebrni dijadem; oi mu bile sive poput vedre veeri,a u njima je gorjelosvjetlo poput sjaja zvijezda. Doimao sedostojanstveno, kao kralj okrunjen mnogimzimama, a ipak stamen kaoiskusan ratnik u naponu snage. On bijae gospodarRivendella, moan imeu vilenjacima i meu ljudima. Na sredini stola, podno tapiserijana zidu, stajala je stolica pod baldahinom, a nanjoj je sjedilagospa ugodna oku. U enskom je obliju bila toliko slina Elrondu dajeFrodo pomislio da mu je bliska srodnica. Bila je mlada, a opet inije. Pletenice njene crnekose nije jo bio dotaknuo mraz, bijeleruke i svijetlo lice bija